UVOD redukcionisti?ke (mentalna stanja postoje, ali su

UVODTematikakoju ?u obraditi u ovom eseju jest problem uma i tijela, odnosno korelacija tihdviju supstancija. Mnogi filozofi bavili su se pitanjem odnosa uma i tijela.

Zanimaloih je jesu li to dvije razli?ite stvari ili pak jedna ovisi o drugoj te je liosoba isto što i svoje tijelo ili je ve? nešto više od toga. Jedan odnajpoznatijih filozofa koji se bavio problemom odnosa uma i tijela bio je ReneDescartes koji je zastupao dualizam. U daljnjem tekstu, objasnit ?u tufilozofsku poziciju, a uz nju ?u predstaviti i fizikalizam. Kroz primjere tihdvaju stajališta prikazat ?u što oni zagovaraju.

We Will Write a Custom Essay about UVOD redukcionisti?ke (mentalna stanja postoje, ali su
For You For Only $13.90/page!


order now

U ovom eseju zastupat ?udualizam te izjasniti zašto smatram da fizikalizam sam po sebi nije održivafilozofska pozicija.  FIZIKALIZAMFilozofske pozicije uma možemo podijeliti u tri skupine: 1) eliminativisti?ke (mentalnastanja ne postoje), 2) redukcionisti?ke (mentalna stanja postoje, ali susvodiva na fizi?ka) i              3) dualizam(mentalna stanje postoje i nisu svodiva ni na što drugo). Fizikalizam jefilozofska pozicija prema kojoj postoje samo entiteti koje priznaje suvremenafizika. Fizikalisti smatraju da je sve što postoji u biti materijalne prirode, tj.svodivo je na fizi?ko, zato se fizikalizam naziva još i materijalizam. Tvrde damentalna stanja postoje, ali zapravo su samo jedna vrsta fizi?kih i zbog togaje fizikalizam redukcionisti?ka pozicija.1 Zbog postojanja mentalnihstanja kod organizama, odnosno subjetkivnih doživljaja koji su zasebni zasvakog pojedinca i zbog toga što druga osoba nikad ne može doživjeti niti znatine?iji subjektivni doživljaj, javila se rasprava u filozofiji u podru?ju uma itijela.

Mnogo puta uo?imo nešto, npr. ljepotu neba ili mora ili neki detaljkoji nam je upao u oko, i kažemo to drugoj osobi. No, trebali bismo se zapitatikako ta druga osoba gleda na to, je li za nju pojam lijepog, u ovom primjeru, neboili možda more, isto kao i nama? Iako gledamo u isto, nikada ne?emo mo?i spoznatine?iji subjektivni doživljaj. Poznati filozof Thomas Nagel dao je ?vrstargument kojim je fizikalizam doveden u pitanje. “Nagel smatra da jefizikalizam neodrživ upravo iz razloga što mentalnim stanjima ne pridajesubjektivno iskustvo. Svoju teoriju objašnjava primjerom kojeg je nazvao „Kakoje to biti šišmiš? Šišmiš živi u istom svijetu u kojem i mi živimo, ali, on gavidi na potpuno razli?it na?in.

“2 Poznato nam je da se šišmišse orijentira u prostoru tako da ispušta zvukove visoke frekvencije koji se potomodbijaju od predmeta u prostoru, i kada ?uje zvukove koji su se odbili tako znagdje se što nalazi. Dakle, dio je istog svijeta kao i ljudi, ali ga doživljavau potpunosti na druga?iji na?in. ?ak i kada bismo prou?ili njegovu cjelokupnuneurologiju i anatomiju, opet ne bismo mogli uvidjeti kako je to zapravo bitišišmiš te spoznati doživljaje na na?in na koji ih on spoznaje. Op?enito ovajargument nije primjenjiv samo na šišmišima. “Možemo se pitati kako je to bitiosoba koja sjedi do nas, kako ona razmišlja i gleda na svijet u kojem živimo. ?aki onda kada bi to bilo mogu?e, da možemo spoznati ne?iji subjektivni doživljaj,Nagel kaže da tada mi više ne bismo bili mi. Prema tome, tu leži bit njegovogargumenta.”3Mentalna stanja su subjektivni doživljaji koje imamo kao pojedinci i prema tomesmatram da fizikalizam ne može biti dovoljno to?na teorija jer ne dovodi upitanje ono subjektivno i individualno.

Kao najbanalniji primjer subjektivnogdoživljaja možemo uzeti crvenu boju. Osoba koja nema problema s doživljajem iregistriranjem boja ima mentalnu sliku crvene boje, dok s druge stranedaltonist nema. Nikako ne možemo znati kako ta osoba vidi crvenu boju.

Todokazuje da fizi?ko i mentalno nisu jedna stvar, ve? dvije razli?ite, odvojivesupstancije. Bit mentalnog je u subjektivnom poimanju stvari dok fizi?koozna?ava sve ono što je materijalno. Iako fizikalist ne isklju?uje mogu?nostdualizma, on smatra da je dualizam logi?ki mogu?, ali da je neistinit. DUALIZAMDualizampredstavlja antiredukcionisti?ku poziciju u filozofiji uma. Isti?e da mentalnastanja nisu samo jedna vrsta nekih drugih stanja, ve? da postoje kao nešto razli?itood i druk?ije od bilo koje druge vrste stvari u univerzumu.4 Rene Descartes smatrao jeda smo sastavljeni od dvije komponente, uma i tijela. Osnovna karakteristikauma je mišljenje, a tijela protežnost.

Tu razliku izme?u uma i tijela nazvao jerealnom distinkcijom. Prema njemu duhovna supstancija može misliti i nijeprotežna, a tjelesna supstancija je protežna i ne može misliti.5 Descartes se oslanjao na intuicijui na to da ako ako materija ne može biti svjesna sebe onda ne može biti materijalnobi?e. Najjednostavnijiargument kojim je Descartes podupirao tezu o razli?itoj prirodi uma i tijelazasniva se na intuiciji da materija ne može misliti. Iz te je intuicije ondaizveo zaklju?ak da on, budu?i da može misliti, ne može biti materijalno bi?e.

6  Poznati argument kojimdokazuje tezu realne distinkcije izložio je u VI. Meditaciji:  Ako možemo jasno i odjelito zamisliti da Apostoji bez B i da B postoji bez A, onda je mogu?e da A i B postoje odvojeno. Akoje mogu?e da A i B postoje odvojeno, onda A i B ne mogu biti isto. Možemo jasnoi odjelito zamisliti da mentalno i fizi?ko postoje odvojeno. Prema tome, mentalnoi fizi?ko ne mogu biti isto.7   ZAKLJU?AKNa temelju iznesenihargumenta zaklju?ujem da su um i tijelo dvije razli?itesupstancije.

Tako?er smatram da fizikalizam nije održiv upravo zbog ?injeniceda ne objašnjava subjektivni doživljaj osobe, a upravo doživljaj predstavljaono mentalno.1 Ber?i? 2012 ,str. 270-273.2 Ber?i? 2012 ,str. 276.3 Ber?i? 2012, str.

277.4 Ber?i? 2012, str. 282.5 Ber?i?2012, str.

283.6 Ber?i?2012, str. 284.7 Ber?i? 2012, str.286.